Diplomirani komparatist, skoro pa magistar rodnih studija, ali prije svega svestrani kulturni i općedruštveni aktivist – to su nezanemarivi kvalifikatori koje moramo imati na umu prije nego Bojanu Krivokapiću pristupimo kao književniku. Iako je svoj stvaralački glas posljednih godina povremeno puštao u vidu pjesničkih i proznih objavljivanja u regionalnim časopisima, Krivokapić se književno profilirao objavom proznog prvijenca „Trči Lilit, zapinju demoni“ 2013. godine, ujedno ovjenčanu kikindskom nagradom Đuka Đukanov za autore mlađe od trideset godina. Pjesnička zbirka „Žoharov let“, makrotekstualno atributirana kao gemischt-poezija, može se iščitavati kao svojevrsni lirski nastavak spomenutog prvijenca te je za pretpostaviti da su u nju…

Zajedničkom avlijom izmišljene prošlosti: Bojan Krivokapić, Trči Lilit, zapinju demoni, Kikinda, 2013. Književna dela su nekada mogla da isprovociraju čitavu lavinu društvenih reakcija, o delu se pomno raspravljalo u štampi, autori su neretko završavali na sudu, a reč je imala težinu i shvatala se toliko ozbiljno da je dovodila do političkih potresa (i danas se na radiju vrti jedna reklama koja kaže: „Knjiga koja je izazvala politički skandal…“). Kakva i kolika je moć literature u Srbiji 2013? Može li knjiga u ovoj državi u ovom trenutku izazvati ozbiljne polemike kritičara i proučavalaca književnosti, te rasprave čitalaca podeljenih na različite tabore…

Bojan Krivokapić je veoma talentovan mladi autor koji ima potencijal daljeg razvoja i uz uporan i naporan rad mogao bi da stigne do zavidnog nivoa u svom pisanju. Takođe, knjiga koja se nalazi pred čitaocem – tačnije rečeno, koja bi trebalo da se nađe pred čitaocima (poznajući knjižarsku mrežu i zakone pseudotržišta koji vladaju u Srbiji, to će biti veoma teško), ima sve preporuke jednog ozbiljnog žirija jer iza nagrade stoje imena koja u današnjoj srbijanskoj književnosti imaju priličnu težinu. U Srbiji ne postoji previše prostora za mlade pisce. Tu su edicija Prva knjiga Matice srpske za autore do trideset…